21 Februara, 2024

Odakle i kako će Vlada RS da se ukupno zaduži za 951,7 miliona KM? Realno je da će entitetska vlada, uz manje ili više problema, pronaći način da proda obveznice RS na domaćem tržištu. Iz prostog razloga, jer kupac obveznica ima pravo da se ne zna njegov identitet, pa onaj ko ih je danas kupio već sutra može da ih preproda, što otvara mogućnost za ogromne špekulantske i mutne radnje.

Kada Milorad Dodik izjavi da Republika Srpska za sledeću godinu ima već ugovorene investicije preko dvije milijarde maraka, sasvim je jasno je da ne govori istinu, već da proizvodi privid o, navodno, finansijski i ekonomski jakoj i stabilnoj Republici Srpskoj.

„Dovoljno je da kažemo jednom, dvaput, triput. RS danas ima investicije ugovorene u vrijednostima koje će održati investicionu aktivnost, koja je preko 15 posto ukupnog budžeta RS. To znači da će u idućoj godini nivo poslova koje smo obezbijedili biti preko dvije milijarde maraka“, slavodobitno je saopštio Dodik na konferenciji za novinare 21. novembra.

Može da ponovi i hiljadu puta, ali dok sam Dodik ili neko od relevantnih predstavnika Vlade RS ne iznese precizne podatke o tome koje će kompanije i iz kojih zemalja naredne godine investirati u ovaj bh. entitet više od dvije milijarde maraka, sve ostaje u domenu spekulacija i prodavanja magle.

Precizni podaci, oni iz usvojenog rebalansa bužeta RS, govore da ukupne planirane javne investicije u ovoj godini iznose 88.350.300 KM, da su inostrane investicije minorne, a da zapadne zemlje suspenduju finansiranje i ranije odobrenih projekata zbog secesionističke politike Milorada Dodika.

Prema mišljenu ekonomskih stručnjaka, veoma su male šanse da veće investicije u RS stignu sa Istoka, recimo iz Kine ili Azerbejdžana, jer su to ozbiljne zemlje koje za svoja ulaganja traže čvrste garancije država u koje ulažu (u ovom slučaju bi to trebalo da bude država BiH), jer im sama RS nema na osnovu čega jamčiti sigurna ulaganja. Naprotiv, strani investitori ne žele sebi da prave probleme, pogotovo ne žele da ulažu u područja, čiji se cijeli politički vrh nalazi pod američkim sankcijama.

Vladin plan nije i Dodikov

Nakon što je Dodik izrekao tvrdnju o dvije milijarde maraka investicija, koje navodno sledeće godine treba da stignu u RS, entitetska vlada je objavila svoj plan o dugoročnom zaduženju. Nisu dvije milijarde, ali jeste ogromnih 951,7 miliona KM.

“Plan je da se u 2024. godini Republika Srpska dugoročno zaduži na domaćem tržištu 141,7 miliona KM i na međunarodnom tržištu 810 miliona KM”, navodi se u odluci Vlade RS, o kojoj bi trebalo da se izjasne narodni poslanici 12. decembra.

Vrlo optimistično su naveli kako ovaj novac mogu pribaviti emisijom obveznica na domaćem finansijskom tržištu, kreditnim zaduženjem kod domaćih kreditora, kreditnim zaduženjem kod međunarodnih kreditora, odnosno zajmodavaca, međunarodnih organizacija, međunarodnih finansijskih institucija i stranih vlada i emisijom obveznica na međunarodnom finansijskom tržištu.

Ekonomisti koje je konsultovao Žurnal smatraju da je plan zaduženja, koji je objelodanila Vlada RS, nerealan i neostvariv.

Što se tiče stranih vlada, međunarodnih organizacija i međunarodnih finansijskih instititucija, problem je isti kao i sa investicijama. Svi okreću glavu od onih čije je rukovodstvo izloženo sankcijama. Što se tiče prodaje obveznica na međunarodnom tržištu, navode oni, čitav koncept i kredibilitet Vlade RS je srušen nakon što Mađidu Pajiću, konsultantu iz Švajcarske nije splatila tri miliona maraka posredničke naknade u emisiji obveznica u vrijednosti od 300 miliona evra na Londonskoj berzi.

Pajićeva firma „Synergy Wealth Managament“ iz Ženeve tužila je Vladu RS pred Okružnim privrednim sudom u Banjaluci, gdje proces još traje. Frapantna je tvrdnja Pajića da je sastanku u oktobru 2019. godine, na kojem je dogovarano posredovanje za prodaju obveznica RS na Londonskoj berzi, osim ministarke finansija Zore Vidović, prisustvovao i Igor Dodik, sin Milorada Dodika.

Ekonomisti tvrde da je ovaj slučaj u velikoj mjeri nanio štetu ionako slabom kredibilitetu RS na međunarodnom finansijskom tržištu. U jedno su, pak, sigurni – Republika Srpska ima šanse da proda svoje obveznice na međunarodnim berzama, ali, zbog lošeg kreditnog rejtinga, to može da učini samo po enormno visokim kamatnim stopama.

Dodaju da vlast RS povlači niz loših poteza, da ne može da obezbijedi ozbiljne investitore, te da novac koji namakne zaduženjima upumpava u javnu potrošnju radi održavanja socijalnog mira ili u projekte, unaprijed osuđene na propast, poput mnogobrojnih projekata OC „Jahorina“, koji ne donose nikakvu dobit, već služe sa transfer javnog novca ka političko-interesnim grupacijama.

Frapantan je podatak da se OC „Jahorina“ zadužila kod beogradske „Alta banke“ za 180 miliona KM, po ogromnoj kamatnoj stopi od 11,5 posto, a da je garancije za ovo kreditno zaduženje dala Vlada RS!

Nova zaduženja nisu uspjeh

Nažalost, vlasti RS informacije o novim, preskupim zaduženjima plasiraju kao svoj ogroman uspjeh, mada, suštinski, ovaj bh. entitet guraju u još veće dužničko ropstvo. Zvanični podaci Ministarstva finansija i trezora BiH kažu da ukupan javni dug RS iznosi 6 milijardi i 250 miliona maraka i da učešće duga u BDP u RS iznosi 43 posto.

Na kraju, ostaje pitanje – odakle i kako će Vlada RS da se ukupno zaduži za 951,7 miliona KM? Realno je da će entitetska vlada, uz manje ili više problema, pronaći način da proda obveznice RS na domaćem tržištu. Iz prostog razloga, jer kupac obveznica ima pravo da se ne zna njegov identitet, pa onaj ko ih je danas kupio već sutra može da ih preproda, što otvara mogućnost za ogromne špekulantske i mutne radnje. Stanje na međunarodnim berzama je već složenije, posebno zato što se RS ima loš kreditni rejting, rizična je zona za ulaganje, zbog čega se ne može zadužiti ni kod, recimo, Kine, bez čvrstih garancija države BiH.

Što se tiče Rusije, iz nje u RS nikada nije stigao ni „veliki“, a ni „mali“ kredit, koje je 2015. godine, nakon Dodikove posjete Moskvi i sastanka s Putinom, najavljivala tadašnja premijerka Željka Cvijanović.

Ipak, čak i da je Rusija spremna da Republici Srpskoj da neki novac, pitanje je kako bi on stigao u Banjaluku i kako bi se ta transakcija obavila, s obzirom na to da je EU uvela sankcije Rusiji, a sve banke u BiH su pod okriljem zapadnih zemalja.

Doduše, postoje načini da se to uradi preko posrednika iz drugih zemalja, ali, smatraju ekonomisti, malo ko je spreman da rizikuje i bude izložen ozbiljnim problemima sa zapadnim zemljama da bi učinio uslugu Miloradu Dodiku.

(zurnal.info). hercegovina.info

admin

By admin

Povezano

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *